Moždani udar je ozbiljno medicinsko stanje koje nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga ili kada dođe do krvarenja u mozgu. U oba slučaja, moždane ćelije počinju brzo da odumiru jer ne dobijaju dovoljno kisika i hranljivih materija.
Brza reakcija je ključna. Kod moždanog udara, vrijeme doslovno znači razliku između oporavka i trajnih posljedica.
U nastavku donosimo jasan i pregledan vodič kako prepoznati simptome, šta uraditi i kako smanjiti rizik.
Šta je moždani udar?
Moždani udar (šlog) se najčešće dijeli na dvije vrste:
Ishemijski moždani udar – nastaje zbog začepljenja krvnog suda u mozgu (najčešći oblik)
Hemoragijski moždani udar – nastaje zbog pucanja krvnog suda i krvarenja u mozgu
Oba oblika zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Najčešći simptomi moždanog udara
Simptomi se obično javljaju iznenada. Najvažnije ih je prepoznati odmah.
1. Iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge
Često se javlja na jednoj strani tijela. Osoba može imati spušten ugao usana ili ne može podići jednu ruku.
2. Poremećaj govora
Osoba može:
govoriti nerazgovijetno
imati poteškoće da pronađe riječi
ne razumjeti druge
3. Poremećaj vida
Mogu se javiti:
zamagljen vid
gubitak vida na jedno oko
duple slike
4. Jaka i iznenadna glavobolja
Posebno kod hemoragijskog moždanog udara, glavobolja može biti vrlo intenzivna i nagla.
5. Problemi sa ravnotežom i koordinacijom
Osoba može imati:
vrtoglavicu
nestabilnost pri hodu
gubitak koordinacije
FAST metoda – jednostavan način da zapamtite znakove
Zdravstveni stručnjaci često koriste FAST pravilo:
F (Face) – lice: da li je jedna strana lica spuštena?
A (Arms) – ruke: može li osoba podići obje ruke?
S (Speech) – govor: da li je govor nejasan?
T (Time) – vrijeme: odmah pozvati hitnu pomoć
Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, potrebno je odmah reagovati.
Šta uraditi ako sumnjate na moždani udar?
U slučaju sumnje:
odmah pozovite hitnu pomoć
ne čekajte da simptomi prođu
ne dajte osobi hranu ili piće
zabilježite vrijeme kada su simptomi počeli
Brza reakcija može značajno smanjiti posljedice.
Faktori rizika
Moždani udar može pogoditi svakoga, ali rizik je veći kod osoba koje imaju:
povišen krvni pritisak
dijabetes
povišen holesterol
pušenje
gojaznost
nedostatak fizičke aktivnosti
srčane bolesti
Starija dob takođe povećava rizik, ali moždani udar se može javiti i kod mlađih osoba.
Kako smanjiti rizik od moždanog udara?
Zdrav način života može značajno smanjiti rizik:
Zdrava ishrana
više voća i povrća
manje soli i zasićenih masti
manje procesirane hrane
Fizička aktivnost
redovno kretanje (šetnja, lagane vježbe)
Kontrola krvnog pritiska
redovne kontrole kod ljekara
Prestanak pušenja
pušenje značajno povećava rizik
Ograničenje alkohola
umjerenost je ključ
Zašto je brza reakcija toliko važna?
Kod moždanog udara, svaka minuta bez liječenja znači gubitak velikog broja moždanih ćelija. Zbog toga se kaže da je moždani udar medicinska hitnost.
Rano liječenje može:
smanjiti oštećenje mozga
povećati šanse za oporavak
smanjiti rizik od trajnog invaliditeta
Zaključak
Moždani udar je ozbiljno, ali često prepoznatljivo stanje ako znamo simptome. Najvažnije je brzo reagovati i ne čekati.
Prepoznavanje znakova poput slabosti jedne strane tijela, problema sa govorom ili nagle vrtoglavice može spasiti život ili spriječiti trajne posljedice.
Zdrav način života i redovne kontrole su najbolja prevencija, ali u hitnim situacijama – vrijeme reakcije je presudno.
